Palokaj: Produbljuju se podjele unutar EU-a. Mađarska više nije sama kao 'trojanski konj'

"To je klasična situacija u Europskoj uniji u kojoj svatko proglašava pobjedu i svatko misli da je njegov principijelni stav prevladao. Belgija je uspjela spriječiti da se isključivo koristi ruska zamrznuta imovina kao jamstvo za kredite, ostali kažu da su osigurali novac za Ukrajinu, što je i bio glavni cilj, a države koje to nisu htjele izuzele su se iz toga (Mađarska, Slovačka i Češka), tako da su svi na neki način sretni", kaže Augustin Palokaj.

Međutim, novinar Jutarnjeg lista u činjenici izuzimanja triju članica vidi nastavak razmirica unutar Europe.

"Činjenica da su se tri države izuzele pokazuje da se produbljuju podjele unutar EU-a i da Mađarska više nije sama kao tzv. 'trojanski konj' kad je u pitanju odnos prema Rusiji nego sada na svojoj strani na neki način ima Slovačku i Češku."

Dodaje kako se u ovom trenutku ipak svi mogu, s određenom dozom uvjerenosti, smatrati pobjednicima.

"Za Antonija Costu ovo je svakako pobjeda. Uspio je postići cilj u jednom danu, pa se nije morao organizirati drugi dan summita. Čak i oni koji su se zalagali za korištenje ruske imovine (EK i Njemačka) mogu reći da nisu u potpunosti izgubili, iako je prevladao plan B, zajedničko zaduživanje, jer se i dalje spominje mogućnost da se u budućnosti ta imovina koristi za vraćanje zajmova ako Ukrajina ne dobije reparacije, a to je na dugom štapu."

Palokaj uz to ističe kako pitanje zamrznute ruske imovine nije maknuto s dnevnog reda, ali da će puno toga ovisiti o Belgiji, gdje se većina ruskih državnih rezervi nalazi.

"Ako se pitanje zamrznute imovine stavi na red, opet će Belgija, gdje je najveći dio tih sredstava, izraziti rezerve i tražiti jamstva. Belgija nije u potpunosti odbacivala mogućnost korištenja tih sredstava nego je tražila takva jamstva da bi drugim članicama EU-a bilo skuplje pružati ih Belgiji nego se zadužiti za zajam Ukrajini."

Za Palokaja sumnje nema: odluka o prekidu razgovora s ruskim državnim vrhom opravdana je, barem iz europske perspektive.

"Logična je bila odluka prestati razgovarati s Vladimirom Putinom. Europske demokratske zemlje moraju imati određenu razinu dostojanstva, neke granice. Međutim, diplomatski kanali nikada nisu zatvoreni. Rusija i dalje ima u Bruxellesu svoju misiju, iako su brojni diplomati zbog špijunaže deportirani iz raznih europskih država, komunikacija i dalje postoji."

Dodaje ipak, kako Kremlj trenutačno više želi razgovarati s Washingtonom, što je u suprotnosti u odnosu na mandat Joea Bidena.

"Rusija je ta koja će odlučiti s kim želi razgovarati, a njoj je Donald Trump očito lakši i bolji sugovornik, barem u ovom trenutku", kaže Augustin Palokaj.